Ski Hrvatska

Ostali ski centri


Delnice

      Na severoistočnoj padini Japlenškog vrha postoje ostaci stare skijaške 70-metarske skakaonice s doskočištem na gradskom stadionu. Ovde su se pedesetih do sedamdesetih godina održavala takmičenja u skijaškim skokovima. Posljednji put je korištćna 1980. g. od kada je izvan upotrebe i zapuštena. Skakaonica očekuje rekonstrukciju, pa bi tada bilo moguće spajanje s ovdje razvijenim skijaškim trčanjem u sve popularniju ski-disciplinu - nordijsku kombinaciju.

Zanimljiv tekstovi:

Skijanje u Delnicama

Ove sezone će Hrvatska biti bogatija za jedno skromno, a nekad vrlo popularno goransko skijalište.

2. rujna 2004.  Kako saznajemo od kompetentnih ljudi, do početka sezone bi na Delnicama obližnjem Petehovcu trebalo proraditi skijalište, tj. jedna staza od cca 350 m, pogonjena sa jednom vučnicom (tanjurićem). Glavni problem, kako navode nadležni, je voda koja nije provedena do vrha te loša cesta, a to uvelike sprječava ozbiljnije zahvate.

Nekada vrlo popularno skijalište ima dvije staze koje su vrlo dobre za rekreativce, a budući da nisu održavane dosta vremena teško je očekivati skorašnju funkcionalnost. U svakom slučaju otvaranje nove staze nastavit će raditi na promociji zimskih sportova te dati mogućnost novim naraštajima da stanu na skije i time zadrže kulturu skijanja koju su Delničani oduvijek imali.

Osim spomenutog, otvara se i novi ugostiteljski objekt koji će osim restorana imati i mogućnost smještaja za 20 ljudi, a u staroj zgradi žičare otvorit će se pizzerija i noćni klub. Gradnja nove žičare je za sada van projekta zbog velikih troškova gradnje, a ako se ne aktivira država ili neki jači investitor vrlo vjerojatno još jako dugo neće zaživjeti.

Projekt, koliko god kasnio i iako je iskorišten tek djelić od velikog potencijala tog dijela Hrvatske ipak je vrijedan svake hvale i nadamo se da se neće stati na tome nego da će se nastaviti razvoj i ulaganja.

Eto, nakon 23 g. vas sa oduševljenjem pozivamo u srce Gorskog Kotara na skijanje...... i naravno, na kuhano vino!

Tomislav Muhvić - dundina


ZAŠTO GORANI GUBE «SNJEŽNE» MILIJUNE ?

Iz Hrvatske u inozemstvo, uglavnom u Italiju i Austriju, svake godine u terminu nakon Sveta tri kralja na sedmodnevno skijanje otputuje pedesetak tisuća stanovnika. Kako je prosječna potrošnja po jednom skijašu oko 2.000 kuna, ukupan utrošak hrvatskih turista u tih nekoliko siječanjskih dana penje se na 100 milijuna kuna, što ni u kom slučaju nije zanemariv novac. Kada bi se u Hrvatskoj netko mjerodavan pozabavio uređenjem domaćih skijališta te dovođenjem njihove ponude na pristojnu razinu koja bi zadovoljila skijaše-amatere,dvadesetak posto tih turista ostao bi kući.

Čitava priča najslikovitije se prelama na području Gorskog kotara. Ova, već zarana snježna zima,problem gorskokotarskih zimovališta nanovo aktualizira. U Hrvatskoj koja ima tek nekoliko skijališta, potpuno je apsurdna situacija da se najgora, čak i potpuno zapuštena, nalaze u sinonimu za snijeg i zimu. U Bjelolasicu se mnogo ulaže pa se ona polako dokazuje kao pristojna lokacija za skijaše s kraćim stažem i manjim zahtjevima. Za hrvatske okvire čak i Platak nije tako loš, no spomenuta skijališta se ne nalaze u Gorskom kotaru koji čitav raspolaže s duljinom staza upola manjom od Bjelolasice. Situacija postaje gotovo tužna ako se zna da će ove godine raditi jedino vučnica i skijalište u Begovom Razdolju, a njegova duljina je svega 400 metara. Za usporedbu treba napomenuti kako i najmanja talijanska skijališta, Piancavallo ili Ravascletto, koja se nalaze u sličnim klimatskim i visinskim uvjetima koje ima i Gorski kotar, imaju skijaške staze koje su stotinu puta dulje od Begova Razdolja.

Situacija bi se u Gorskom kotaru mogla poboljšati uspije li se razriješiti «financijski čvor» između čabarske tvtke «Finvestcorp» i grada Čabra vezan oko skijališta Rudnik u Tršću. Skijalište Rudnik raspolaže s dvjema vučnicama, dok se skijati može na dvije staze od kojih je jedna duga oko 1,2 kilometara dok se druga spušta duljinom od 900 metara. Zanimljivo je da to skijalište posjeduje i dva topa za spravljanje umjetnog snijega, no oni nisu u funkciji jer još uvijek nije napravljena akumulacija vode, odnosno sirovine od koje se umjetni snijeg spravlja.

Situacija na ova dva skijališta, ma koliko malena bila, ukazuje kako je zanimanje za skijanjem u Hrvatskoj zapravo veliko. No, ta činjenica ni najmanje ne utječe na pokretanje inicijative za oživljavanjem skijanja na dva nekad znamenita goranska skijališta: Čelimbaši nedaleko Mrkoplja i delničkom Petehovcu. Kolika je to šteta, danas ukazuje i odlična povezanost Delnica s Rijekom, poznatom po iznimno brojnoj skijaškoj populaciji. Jer, za samo 45 minuta doći iz centra primorske Rijeke i stati na skije u Delnicama, zanimljiv je prirodni, ali i turistički fenomen. Slično uostalom kao i Platak.

No tako u Hrvatskoj valjda mora biti. Domaće je «manje vrijedno», «neisplativo» i «bezvezno». Na kraju treba dodati još jednu tužnu činjenicu kako je danas u Gorskom kotaru sve manje i manje djece koja uopće znaju skijati. Za inozemstvo novca nema, dok kod kuće pak nema pripremljenih skijališta. Nastavi li se i dalje po istom «receptu», u Gorski kotar više nitko neće odlaziti ni na jednodnevno skijanje. U Hrvatskoj se ništa ne isplati, ni u što nismo spremni investirati, čak ni onda kad nas priroda tako bogato obdaruje.

Andrej Šutej I.5


VJESNIK - Nedjelja, 6. siječnja 2002.

           Kamešnica i Vrdovo pogodni za skijanje

        SINJ, 5. siječnja - Pokriveni debelim sniježnim pokrivačem, kao rijetko kada proteklih godina, predjeli planina Kamešnice (prijevod Vagnja) i Vrdova na obroncima Dinare pogodni su za zimske sportove, čak i za skijanje. Riječ je o poznatim zimskim izletištima kamo najčešće dolaze Sinjani, Splićani, Solinjani, Trogirani pa i otočani da bi se rekreirali na snijegu, što najveću radost predstavlja za djecu.
        Ta su zimska izletišta bila najposjećenija i u subotu nakon što su prestale puhati jake bure, i nakon što je malo zatoplilo. Naime, više stotina ljubitelja sportova na snijegu, gotovo iz cijele Dalmacije, sjatilo se na Vagnju i na Vrdovu na sanjkanje, skijanje ili pravljenje snješka.
        Izletnici na prevoju Vagnja na Kamešnici više ne moraju brinuti o hrani, »spozi« i toplim napicima... jer je ondje nedavno u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana otvoren suvremen planinski motel s dvadesetak soba i pedesetak postelja koji ima veliku kuhinju i restoran te pogodne sportske terene.
Što je najvažnije za ljubitelje sportova na snijegu, u blizini su toga motela zadovoljavajuće skijaške staze na kojima se i nekada skijalo.
        Motel »Heidi« je vlasništvo Davora Žanka iz Obrovca Sinjskog koji može primiti odjednom do 200 gostiju, do kojega se stiže makadamom iz Sinja preko Hana na Cetini, te iz smjera Livna, i to poznatom cestom preko Vagnja. Žankov se motel može uvrstiti među prve u poticanju sportsko-planinskog turizma u zagorskom dijelu Splitsko-dalmatinske županije.

          Nedjeljko Musulin


        Skijalište Jarki - Harjač u Prigorcu

     Nedaleko od sela Prigorec, u samom podnožju Ivanšćice, najviše planine Hrvatskog Zagorja, gradi se skijalište sa popratnim objektima. Osim skijaške opreme, postoji i motorna skijaška vučnica koja daje duh pravog skijališta.
Na slici: Obronci gore Ivančice, na kojima nastaje novi športsko-rekreacijski centar i skijalište.
Na uzvisini koja nadgleda skijalište, u izgradnji je turističko-ugostiteljski objekt, u kojem će gosti moći naći okrijepu, kušati tipične zagorske specijalitete te uživati u odličnom vinu s istih ovih obronaka. S buduće terase pružat će se i fantastičan pogled na sjeverni dio Hrvatske
Polaganjem cjevovoda i ukopom vodene pumpe, skijalištu je osigurana opskrba vodom iz izvora Bijeli zdenci, koji je poznat po svojoj vrlo kvalitetnoj i čistoj vodi koja se prodaje i kao flaširana.

http://www.harjac.com/v4/index.html


      

NAZAD 

HOME