KONDICIONA SPOSOBNOST U SKIJANJU

 

     Autor: Mirza Demir, prof.

Skijanje kao sport kod skijaša predstavlja ogromne psihicke i fizicke napore zahtijevajuci
od skijaša veliku snagu, izdržljivost, kordinaciju i agilnost, jer o pobjedniku tokom takmicenja
odlucuju stotinke sekunde. Skijanje nije sport koji se sastoji samo od spuštanja niz padinu vec
obuhvata okretanje u zavojima, uspinjanje, padanje i hodanje po snijegu. Prilikom cega ucestvuju
velike grupe mišica pogotovo mišica nogu. Skijaš mora znati racionalno koristiti snagu bez
obzira na brzinu koju postiže i situaciju u kojoj se nalazi. Trening skijaša prvenstveno je usmjeren
na razvijanje motorickih i funkcionalnih sposobnosti skijaša te na održavanje maksimalnog nivoa
treniranosti pred samo takmicenje.Sam trening skijaša nastao je na principu saradnje trenera sa
prakticnim iskustvom s jedne te znanstvenika u podrucju sporta i medicine s druge strane. A
zamišljena je tako što se na lakši nivo vježbi nadovezuje kompleksniji nivo uz stalno podizanje
stepena opterecenja. Tokom ovog kompleksnog procesa neprekidno se smjenjuju razdoblja
opterecenja s periodom odmora. Kao i stres s periodoma prilagode na napore, a dinamika
njihove izmjene pridonosi kvalitetu i postizanju vrhunskih sportskih rezultata u skijanju.


     KONDICIJSKA SPOSOBNOST SKIJAŠA
Skijanje nije sport koji se sastoji samo od tehnike i opreme, istina jeste da oprema ima
veliki utjecaj na skijanje. Na alpsko skijnje uveliko utjece kondiciona pripremljenost skijaša.
Dobra kondiciona priprema je najbolja zaštita od povreda skijaša koje su ceste u alpskom
skijanju. Kondiciona priprema ne dolazi sama od sebe ona se postiže uz velike napore skijaša.
Skijanje kao sport zahtijeva snagu, brzinu, izdržljivost, reakciju odnosno dobru opštu kondiciju,
a da bi je stekli treba trenirati.

     TRENING SNAGE SKIJAŠA
Za ovaj trening nam nisu potrebni rekviziti mnogo više ce nam znaciti niz vježbi koje cemo
najbolje sami uraditi vlastitom tjelesnom težinom. Može se raditi i sa partnerom kao pogonskom
snagom.Vodite racuna o raznovrsnosti vježbi,trening se ogleda u slijedecem:skokovi u
najrazlicitijim oblicima(na jednoj nozi, na obje noge, horizontalno, vertikalno, u stranu, sa
dodatnim kretanjima kao rotacija, sa dodatnim vježbama itd.) vježbe za jacanje muskulature
ruku doziranje treba da bude razlicitio u zavisnosti da li treba da se poboljša brzina ili
izdržljivost.
Brzina: 6 do 8 ponavljanja (jedna serija)sa rastom intenziteta, a onda više minutna pauza i
nastavak sa 2 ili 3 serije.
Izdržljivost:10 do 12 ponavljanja (jedna serija)sa srednjim intenzitetom, a u nastavku
dvominutna pauza i nastavak sa 2 ili 3 serije.
Preporucuje se da tokom sedmice imamo 2 do 3 blok treninga snage.


     TRENING BRZINE SKIJAŠA
Brzina je jedan od znacajnih faktora koji utjecu na uspjeh u skijanju. Brzina globalno
gledajuci je u stvari mjerilo skijaškog umijeca i mjerilo po kojem se klasifikuju skijaši u jednoj
skijaškoj utrci. U godišnjoj pripremi skijaša brzina se pocinje raditi u drugoj fazi pripremnog
perioda. Prvo se pocinje sa brzinskom izdržljivosti, zatim se radi na poboljšanju osnovne brzine i
na kraju se radi na poboljšanju startne brzine. Brzina se u toku godine mora stalno održavati da
bi bila na zadovoljavajucem, maksimalnom nivou. Metode koje su zastupljene u radu na brzini su
metode ponavljanja intervalna metoda itd. Sredstva za razvoj brzine kod skijaša su vježbe
istrcavanja, trcanje, simulacije skijanja, itd.


     TRENING IZDRŽLJIVOSTI SKIJAŠA
Isto kao i snaga izdržljivost predstavlja faktor bez kojeg se ne može zamisliti postizanje
rezultata u kojem bilo sportu pa i u skijanju. Dobra izdržljivost ne garantuje samo dobru tehniku
skijaša vec pomaže skijašu da bolje podnese ceste visinske razlike u vrlo kratkom vremenskom
periodu uslijed uspinjanja. Za bolju izdržljivost podobno je dugo trcanje s promjenom tempa ali i
vožnja bicikla. Najbitnije je da svako opterecenje traje duže od 30 minuta. Za one koji nisu u
stanju da trce pola sata neprekidno preporucuje se takozvano minutno trcanje. Pod tim se
podrazumjeva trcanje u trajanju od 1 do 3 minute s pauzom (hodanje) od 1 do 2 minute. Za
pocetnike je važno da nikad ne trce jakim tempom. Za stvaranje solidne izdržljivosti treba
trenirati 2 do 3 puta nedeljno u periodu od šest sedmica.


     TRENING RAVNOTEŽE SKIJAŠA
Vježbe ravnoteže su posebno važne skijašima i uvrštavaju se uvijek u kondicioni trening.
Vježbe u parovima na veoma dobar nacin omogucava poboljšanje ravnoteže. Sve vježbe koje
su povezane sa balansiranjem spadaju u ovaj program vježbi. U vježbe treba ugraditi
mnogostrukost kretnji. Ukoliko je raspon kretnji veci toliko je Vaša sigurnost da se u slucaju
potrebe posegne za odgovarajucim modelom ravnoteže. Ne treba zaboraviti da su u skijanju
veoma važne vježbe ravnoteže na jednoj nozi.Vježbe ravnoteže treba obavljati u blokovima od
po nekoliko minuta ukoliko je moguce dva puta sedmicno.


     TRENING FLEKSIBLNOSTI SKIJAŠA
Fleksibilnost je jako bitan faktor ne samo zbog toga što utjece direktno na rezultate
skijanja, vec zbog cinjenice da od fleksibilnosti mnogo zavise i ostale osobine. Pošto najveci broj
ljudi ima problema baš na polju fleksibilnosti trebalo bi ovaj trening održavati svakodnevno.
Trening se obicno sastoji od svakodnevne gimnastike u trajanju od 10 do 20 min. Izbor vježbi
zavisi od samog zahtjeva skijaša i opšteg nivoa fleksibilnosti. Svaku vježbu treba ponavljati 10
do 15 puta (kod dinamickih vježb) odnosno raditi 10 do 30 sek. kod staticih vježbi. Treba
predvidjeti veci broj ponavljanja odnosno serija vježbi. Odgovarajuci zagrijavanje objezbje%uje
bolji efekat treninga, trening fleksibilnosti je posebno važan u toku intenzivnog treninga snage.

     ZAKLJUCAK
Kondiciona sposobnost skijaša je veoma važan faktor u bavljenu ovim sportom bilo to rekreativno ili profesionalno. Skijanje je sport koji zahtijeva dobru kondicijsku pripremljenost skijaša. U toku pripremnog perioda skijaša osim tehnike skijanja, provodi se i kondicioni trening usmjeren na razvoj snage, brzine, izdržljivosti, ravnoteže, fleksibilnosti, itd. Tokom pripreme
skijaša cesto se u vježbe ubacuju elementi gimnastike i aerobika jer se kod mladjih uzrasta mogu uvježbavati elemneti tehnike, a ujedno jacati mišice nogu i trupa. Trening skijaša treba da vodi više strucnjaka koji su zaduženi za podizanje kondicijske sposobnosti skijaša. Može se zakljuciti da je kondiciona priprema od velikog znacaja za uspjeh skijaša.



Autor: Mirza Demir, prof. sporta i tjelesnog odgoja.

Tel: +38761 707 696

E-mail: mirzademir@ymail.com  ili  mirza.demir@bhtrening.com


NAZAD